• 0
 ≫ 

Neurolozi istraživači dokazali: Moguće je sprečiti Alchajmerovu bolest usvajanjem ovih 5 navika

 ≫ 

Mnogo godina istraživanja i milijarde potrošenih dolara još uvek nisu donele lek za Alchajmerovu bolest. Procenjuje se da oko 50 miliona ljudi na svetu danas živi sa ovim ozbiljnim i neizlečivim degenerativnim oboljenjem mozga

  • 0
Demencija, Alchajmerova bolest, zaboravnost, doktor, pregled, zabrinutost, zabrinut čovek Foto:Shutterstock

Alchajmerova bolest je najčešći oblik demencije – stanja koje se karakteriše postepenim gubljenjem sposobnosti pamćenja, kao i ostalim vidovima razmišljanja u meri koja ozbiljno utiče na kvalitet života. Međutim, Alchajmerova bolest nije normalan deo procesa starenja, već starenje samo uvećava rizik za pojavu simptoma.

Doktori Din i Ajša Šerzaj su direktori Programa za zdravlje mozga i prevenciju Alchajmerove bolesti na Univerzitetu Loma Linda u Kaliforniji. Karijeru su počeli  kao istraživači na pronalaženju leka za ovo oboljenje. Međutim, razočarani nedostatkom napretka na ovom polju, opredelili su se da istraže mogućnosti prevencije ove bolesti. 15 godina su radili sa pacijentima i sprovodili naučna istraživanja o vezi životnih navika i pojave Alchajmerove bolesti.

Dobre vesti: Alchajmerovu bolest je moguće sprečiti

Dok konvencionalna medicina i dalje pokušava da pronađe magičnu pilulu, Doktori Din i Ajša Šerzaj ističu da njihov istraživački rad bez trunke sumnje pokazuje da se u okviru prosečnog životnog veka 90% slučajeva Alchajmerove bolesti može sprečiti. Za ostalih 10% slučajeva, gde je u pitanju snažna genetska predispozicija za degeneraciju mozga, pojava bolesti može preventivnim merama biti odložena za 10 do 15 godina.

Oni navode da postoji direktna veza između loše ishrane, manjka fizičke aktivnosti, hroničnog stresa, lošeg sna i nedostatka kognitivne stimulacije mozga (koliko ga upošljavamo složenim aktivnostima). Svoje nalaze objavili su u knjizi „Rešenje za Alchajemera: Revolucionaran program za prevenciju i regresiju simptoma mentalnog propadanja nezavisno od godina života“.

Možemo sprečiti propadanje našeg mozga usvajanjem ovih 5 životnih navika

  1. Ishrana – Zdrava ishrana celovitim namirnicama pretežno biljnog porekla (sa što manje mesa i mlečnih proizvoda) i minimiziranje unosa šećera, soli i industrijske hrane
  2. Fizička aktivnost – Podrazumeva aktivan stil života i ceo dan u pokretu, a ne sedeći stil života sa povremenim odlascima u teretanu
  3. Redovno opuštanje – Odnosi se na svakodnevni menadžment stresa kroz opuštajuće aktivnosti kao što su: vežbe disanja, boravak u prirodi, druženje, meditacija i joga
  4. Redovan i kvalitetan san – 7-8 sati sna koji detoksifikuje mozak, uz obavezan tretman bilo kakvog poremećaja spavanja, kao i izbegavanje lekova ili hrane koji loše utiču na dobar san (na pr. alkohol)
  5. Optimizovanje zdravlja mozga – upražnjavanjem složenih aktivnosti koje stimulišu mozak, kao što je na pr. muzika, ples, učenje stranih jezika, kao i društvenim aktivnostima koje donose osećaj ispunjenja, odnosno životne svrhe.

Zašto je toliko teško prihvatiti da nam hrana koju jedemo utiče na mozak?

Iako je možda lakše da okrivimo gene za Alchajmerovu bolest, ovo pogrešno verovanje ubija milione ljudi svake godine. Izgleda da je teže prihvatiti istinu – da smo sami odgovorni za teške posledice koje Alchajmerova bolest donosi našim porodicama kroz životne izbore koje pravimo svakoga dana. Ipak, ovo saznanje nam donosi i moć – da uzmemo sudbinu u svoje ruke.

Doktori Din i Ajša Šerzaj (@thebraindocs) objašnjavaju da su kroz svoj program prevencije Alchajmerove bolesti proveli hiljade pacijenata kroz personalizovane promene životnih navika. Naglašavaju da je, iz njihovog iskustva, daleko najvažniji faktor za dugoročno zdravlje mozga – ono što unosimo u naše telo 3-4 puta dnevno.

Navode primer pacijentkinje sa dijabetesom koja je počela da zaboravlja imena, kao i da ima teškoće u obavljanju jednostavnih zadataka na poslu. Doktori svedoče da su joj samo promenom ishrane pomogli da u roku od 3 meseca stabilizuje metabolizam šećera, što je potpuno neočekivano dovelo da toga da joj se i mentalno stanje „razbistrilo“.

Kod jedne pacijentkinje u ranoj fazi demencije, koja je na njihov savet usvojila plant based ishranu, magnetna rezonanca mozga je nakon godinu dana pokazala poboljšanje veličine hipokampusa – znak da je došlo do regresije bolesti. Doktori Šerzaj naglašavaju da se ovo ponovilo iznova kod mnogih pacijenata što ih je navelo da zaključe da program promena stila života ne mora biti samo prevencija, već ima potencijal da bude i tretman Alchajmerove bolesti.

Koliko je važno šta jedemo toliko je važno i šta ne jedemo

Hrana koju jedemo svakoga dana ugrađuje se u sve naše ćelije i strukture organizma. Ono što ne jedemo rezultira u nutritivnim deficitima koji stresiraju i traumatizuju naše organe. Mozak čini samo 2% naše telesne mase, ali koristi 25% energije, pa s obzirom da hrana donosi energiju – to čini mozak ekstremno osetljivim na naš izbor hrane. Loša ishrana oštećuje mozak na više načina: izaziva upalne procese i porast oksidativnog stresa, zakrčuje krvne sudove i lišava naš mozak nutrijenata koji su kritični za osnaživanje neurona i njihovih veza.

Ipak, većina ljudi, pa čak i lekara, kao da nije svesna koliko naše životne navike utiču na zdravlje mozga - skoro kao da je mozak nekako odvojen od našeg tela. Tako većina prihvata da alkohol truje jetru, ali nikom ne pada na pamet da truje i mozak (otkriveno je da alkohol bukvalno dovodi do skupljanja mozga).

Loš izbor hrane koji činimo svakoga dana eksponencijalno lošije utiče na mozak nego na ostale organe, uzevši u obzir koliko energije mozak troši i samim tim koliko otpadnih materija mora da izbaci.

Iako dosadašnja istraživanja pokazuju da je idealna ishrana za zdravlje mozga ona bazirana na celovitim biljnim namirnicama i niskom unosu šećera i životinjskih namirnica, ona su pokazala i da čak i mali pomaci u pravcu ove ishrane za mozak donose značajne benefite. Zato ne morate da jedete savršeno, ali sa dobrim izborima u pravcu ishrane koja je optimalna za mozak, a u skladu sa vašim mogućnostima, možete videti značajne pozitivne promene.

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

Plantbased.rs Telegraf zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Komentari