Gladni ili opsednuti? Kako prepoznati "food noise" i osloboditi se

Svi razmišljamo o hrani do određene mere. Hrana nam je potrebna za energiju i hranljive materije kako bismo preživeli. Osim toga, ona je deo svih kultura i izvor uživanja. Međutim, razmišljanja o hrani mogu postati preterana i štetna.

‘’Food noise’’ (buka u glavi) nije tehnički termin sa univerzalnim naučnim definicijama, ali mnogi ljudi mogu da se poistovete sa njom. Ovaj termin označava prekomerno razmišljanje o obrocima, kalorijama i ishrani. Podrazumeva osećaj neprekidne gladi, koji može dovesti do prejedanja i gojaznosti. Ljudi koji se suočavaju s ovim problemom često odmah nakon jela razmišljaju o sledećem obroku. Jedna studija je pokazala da čak 57% ljudi sa viškom kilograma ili gojaznošću ima stalne i ometajuće misli o hrani, dok je samo 12% ispitanika znalo za termin „food noise”.

Kada hrana postaje opsesija?

Misli o hrani mogu biti pokrenute unutrašnjim signalima (poput hormona koji utiču na glad i apetit) i spoljnim faktorima (kao što je miris sveže pečenih kolačića).

Pored psiholoških posledica, ‘’food noise’’ može uticati i na fizičko zdravlje - može uzrokovati prekomerno konzumiranje hrane ili dovesti do ciklusa prejedanja i restriktivnog ponašanja, što su primeri poremećenih obrazaca ishrane. Prema Akademiji za ishranu i dijetetiku, poremećena ishrana obuhvata „neredovne obrasce ishrane“ koji ne moraju nužno dovesti do dijagnoze poremećaja ishrane, kao što su anoreksija ili bulimija.

Mnogi stručnjaci smatraju da ‘’food noise’’ može imati i genetske osnove, odnosno da je povezana sa preosetljivim centrom za nagrađivanje u mozgu koji rezultira pojačanim iščekivanjem hrane ili uživanja u jelu. Takođe, kod ljudi koji su svesni svog tela ili unosa hrane postoji visoka korelacija sa pojavom ‘’food nois-a’’, kako objašnjava Lampert, registrovani dijetetičar i član Američkog udruženja za poremećaje ishrane (FAED).

Kako smanjiti "food noise"?

"Food noise" je složen problem, posebno za one sa poremećajem ishrane, ali i za one koji se bore sa dijetama i nezdravim prehrambenim navikama. Ključ za zdraviji odnos prema hrani leži u samoprihvatanju i neutralnosti tela - negativna slika o telu ili loša iskustva s ishranom često su uzrok ovih problema.

Promena perspektive i postavljanje zdravih granica mogu pomoći u smanjenju opsesivnih misli o hrani. Tehnike poput joge i meditacije mogu pomoći u ponovnom povezivanju sa prirodnim signalima tela.

Može li određena hrana smanjiti "food noise"?

Don Mening, registrovani dijetetičar i sertifikovani dijabetes edukator, ističe da ‘’food noise’’ dolazi iz različitih izvora - emocija, spoljašnjih uticaja, društvenog pritiska i dijetske kulture. Iako ishrana sama po sebi nije rešenje, određene namirnice mogu pomoći u boljoj kontroli gladi.

Ultra-prerađena hrana često povećava glad, dok celovita biljna hrana bogata vlaknima i zdravim mastima doprinosi dužoj sitosti i stabilizaciji šećera u krvi. Mening savetuje i vođenje dnevnika emocija kako biste prepoznali obrasce žudnje za hranom.

Lampert dodaje da je normalno osećati se preplavljeno i da je podrška ključna - bilo kroz voljene osobe ili stručnu pomoć. ‘’Food noise’’ ne mora biti deo svakodnevice, i moguće je uspostaviti zdraviji odnos sa hranom i telom.

Neki od dodatnih saveta stručnjaka za utišavanje ‘’food nois-a’’

• Radite na stresu i spavanju - kada ste anksiozni, nervozni ili umorni, možda ćete više razmišljati o hrani jer jelo privremeno može poboljšati vaš osećaj. Pronađite pozitivne načine da upravljate stresom i anksioznošću, kao što su duboko disanje, boravak u prirodi, vreme sa voljenima ili fizička aktivnost. U nekim slučajevima, mentalno savetovanje i tretmani mogu pomoći.
• Jedite češće - ako postanete previše gladni ili sebi uskratite hranu, to može izazvati "food noise", a zatim dovesti do prejedanja kada na kraju odlučite da jedete. Preporuka: pijte dovoljno vode, jedite tri do četiri puta dnevno i unosite dovoljno proteina i vlakana kako biste se duže osećali siti.
• Prilagodite svoju okolinu - ne možete kontrolisati sve u svom okruženju, ali možete se fokusirati na ono što možete da promenite. Ako postoji okidač (određena hrana npr.) u vašem okruženju koji želite da izbegavate, potrebno je skloniti ga iz vašeg videokruka.
• Pratite obrasce - obratite pažnju na trenutke kada je "food noise" najintenzivniji i najproblematičniji. Ako je to dok gledate serije, pokušajte da gledate na mestu koje nije blizu kuhinje - cilj je prekid navike.