Soda bikarbona ne ubija bakterije: Evo šta zapravo postižete potapanjem voća u njen rastvor

   
Čitanje: oko 2 min.
  • 0

Ljudi su navikli da gotovo rutinski peru voće čim se vrate iz prodavnice, nekad pod mlazom vode, nekad potapajući sve u veliku činiju. A onda se tu i tamo pojavi savet da je „soda bikarbona najbolji način da se ukloni sve što ne želimo da pojedemo“. Zvuči primamljivo jednostavno, ali da li zaista pravi razliku? I da li je potapanje uopšte dobra ideja?

Iako se često spominje kao „prirodni čistač“, soda bikarbona zapravo ima prilično ograničen domet. Može da pomogne da se fizičke nečistoće i pojedini ostaci pesticida lakše skinu, ali ne ubija bakterije i ne dezinfikuje namirnice. Zato stručnjaci i dalje ističu da je najpouzdanija i najbezbednija metoda hladna tekuća voda i malo mehaničkog trljanja.

Pranje voća Foto: Shutterstock

Da li je potapanje voća u sodu dobra praksa?

Potapanje zvuči kao najtemeljniji način, ali ima svoju zamku. Razlika u temperaturi između vode i namirnica može izazvati tzv. termički šok. To može dovesti do toga da voda povuče spoljne mikroorganizme ka unutrašnjosti ploda, gde ih više ne možemo isprati. Ako se ipak odlučite da je koristite, dovoljno je da u veću posudu sipate vodu i dodate malu količinu sode, otprilike kašičicu na litar do četiri litra vode. To stvara blagi deterdžentski efekat koji pomaže da se prljavština lakše odvoji. Nakon kratkog uranjanja, namirnice treba dobro isprati pod mlazom hladne vode. Ključ je u tome da postupak bude brz, bez dužeg stajanja u vodi.

pranje povrća Foto: Shutterstock

Da li soda može da zameni obično ispiranje?

Soda može da zapeni i time malo olabavi naslage na kori, ali dokazano najefikasnija svakodnevna metoda i dalje ostaje hladna tekuća voda. Kod većine voća taj jednostavan korak uklanja prljavštinu i značajan deo površinskih ostataka. bez rizika od oštećenja teksture ili uvlačenja vode u plod.

Kratki vodič kroz voće

  • Jabuke i kruškeGlatka površina odlično reaguje na kratko „kupanje“ u rastvoru sode. Tu su i urađena istraživanja o njenoj efikasnosti, pa ako negde ima smisla primeniti sodu, onda je to ovde.
  • GrožđeNajbolje ga je ubaciti u cediljku, nakratko uroniti u rastvor i rukom lagano razdvojiti bobice da voda dopre do svih površina. Nakon toga dobro isperite.
  • BananePošto se kora ne jede, dovoljno je brzo ispiranje čisto da se skine eventualna prašina ili prljavština pre guljenja.
  • Dinja i lubenicaOvo je voće koje obavezno treba prati pre sečenja, jer se bakterije sa kore lako prenesu nožem na jestivi deo. Može soda, ali opet, bez dužeg potapanja i uz četkicu ako je kora deblja.
  • Bobičasto voće (jagode, borovnice, maline)Zbog nežne, porozne kožice brzo upijaju vodu i lako omekšaju. Duže potapanje im ne prija, pa je najbolje samo kratko ispiranje, eventualno sa mrvicom sode, ali bez zadržavanja.
banana, sudopera, pranje banana Foto: Shutterstock

Soda bikarbona može da pomogne da se površinske nečistoće lakše odvoje, ali nije univerzalni dezinfektant niti garant „super čistog“ voća. Za svakodnevnu upotrebu, hladna tekuća voda i blago trljanje ostaju najbezbedniji i najpraktičniji način.

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

Plantbased.rs Telegraf zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Komentari