Nova studija otkriva: Pojedite ovo pre spavanja i usporite razvoj dijabetesa

   
Čitanje: oko 2 min.
  • 0

Kada govorimo o zdravlju metabolizma, često zaboravljamo koliko su važne navike u večernjim satima - ne samo šta jedemo, već i kada i kako. Najnovija naučna saznanja ukazuju na to da večernji obroci ne utiču samo na san i nivo šećera u krvi, već mogu igrati značajnu ulogu u oblikovanju naše crevne mikrobiote. Upravo mikrobiota ima snažan uticaj na upalne procese, varenje, imunitet i rizik od hroničnih bolesti, uključujući dijabetes. Nova studija donosi zanimljive podatke: zamena uobičajene večernje užine šakom pistaća može biti jednostavna, a delotvorna strategija za osobe sa predijabetesom koje žele da očuvaju ravnotežu u organizmu, počevši od creva.

pistaći Foto: Unsplash

Večernji pistaći umesto hleba

Ishrana osoba sa predijabetesom često uključuje preporuke za večernje užine bogate ugljenim hidratima - poput jedne do dve kriške integralnog hleba kako bi se stabilizovao šećer u krvi tokom noći. Međutim, istraživači sa američkog univerziteta Penn State su nedavno ispitali šta se dešava ako se umesto takve užine uvedu pistaći.

Tokom dvanaestonedeljnog istraživanja, odrasli sa predijabetesom svakodnevno su konzumirali oko 50 grama pistaća pred spavanje. Rezultati su pokazali značajne promene u sastavu njihove crevne mikrobiote u poređenju sa onima koji su jeli standardnu užinu bogatu ugljenim hidratima.

Više „dobrih“ bakterija

Učesnici koji su jeli pistaće imali su veću prisutnost bakterija poput Roseburia i članova porodice Lachnospiraceae, koje su poznate po tome što proizvode korisne kratkolančane masne kiseline, poput butirata. Ove supstance igraju ključnu ulogu u zdravlju creva, jačanju intestinalne barijere i smanjenju upala u organizmu.

Osim što su podstakle rast korisnih bakterija, pistaći su smanjili prisustvo mikroorganizama povezanih sa nepovoljnim metaboličkim ishodima. Na primer, primećen je pad nivoa bakterije Blautia hydrogenotrophica, koja može doprineti nakupljanju štetnih supstanci u krvi i potencijalno ugroziti zdravlje srca i bubrega.

pistaći, orašasti plodovi Foto: Unsplash/josue rosales

Nisu samo kalorije važne

Iako pistaći imaju sličan efekat na glikemiju kao 15-30 grama ugljenih hidrata, njihova nutritivna vrednost je mnogo šira. Bogati su biljnim proteinima, zdravim mastima, vlaknima i antioksidansima, što može imati dodatne benefite za zdravlje - naročito kod osoba koje žele da unaprede svoj metabolizam ili preduprede razvoj dijabetesa tipa 2.

Istraživanje koje otvara nova pitanja

Studija je sprovedena kao randomizirano unakrsno ispitivanje, što znači da su svi učesnici prošli kroz obe faze - i sa pistaćima i sa standardnim obrokom sa ugljenim hidratima. Time su naučnici dobili precizniji uvid u uticaj samih pistaća na crevnu floru.

Iako se jasno vide promene u mikrobioti, još uvek nije potpuno jasno koliko ove promene dugoročno utiču na celokupno zdravlje. Naučnici planiraju da u narednim istraživanjima ispitaju da li redovno konzumiranje pistaća može usporiti napredovanje ka dijabetesu tipa 2 ili smanjiti sistemsku upalu.

pistaći, konzumiranje pistaća, devojka jede pistaće Foto: Shutterstock

Moć biljnih grickalica

Ova studija još jednom potvrđuje da hrana biljnog porekla, poput pistaća, može imati višestruke koristi, ne samo kao zdrav izbor grickalice, već i kao potencijalni saveznik u očuvanju ravnoteže crevne mikrobiote i metaboličkog zdravlja. Ukoliko birate čime ćete da završite dan, možda je vreme da umesto hleba, krekera ili keksa, posegnete za šakom pistaća.

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

Plantbased.rs Telegraf zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Komentari