"Mi smo pomfrit - kečap nacija, preterujemo u svemu": Ugledni šef Vanja Puškar na PlantBased panelu

Foto: Nikola Tomić

Prvog dana oktobra Beograd je postao epicentar jedne posebne energije – mirisi, boje i ukusi biljnih specijaliteta ispunili su prostor događaja „PlantBased Experience“. Ova inspirativna manifestacija okupila je zaljubljenike u zdravu ishranu, radoznale posetioce i stručnjake iz različitih oblasti kako bi zajedno otkrili šta sve biljna kuhinja može da ponudi. Kroz predavanja, radionice i druženje, akcenat je bio na kreativnosti, dostupnosti i lepoti obroka koji mogu obogatiti svakodnevicu – od dečjeg tanjira do restoranske ponude.

Moderator panel diskusije je bila Tamara Đurić, urednica portala Plantbased.rs i sertifikovani trener plant-based ishrane. Tamara je kroz razgovor sa učesnicima vodila publiku kroz teme izazova i trendova biljne ishrane u Srbiji, ističući kako se inovativni recepti, edukacija i praktična rešenja mogu spojiti sa svakodnevnim životom i ukusnim jelima.

Među učesnicima panela našli su se Vanja Puškar, ugledni chef i osnivač koncepta New Balkan Cuisine, Dr Danijela Pantić, trener za lični rast i razvoj, TV lice i veganka, Jelena Balać, autorka projekta Ukusno i Zdravo i žena koja propagira zdrave recepte bez glutena i rafinisanog šećera i Jelena Zoe Disić, aktivistkinja i članica Vege zajednice i saradnica na razvoju veganskog pokreta u Srbiji.

Foto: Nikola Tomić

Jelena Balać: Kada neko jede samo meso i krompir, njegova ishrana je siromašna

Jelena je još u detinjstvu naučena da svaki obrok treba da sadrži povrće:

- Pitanje o ljubavi prema salatama i povrću često delim sa svojim pratiocima na Instagramu. Moja ljubav prema povrću potiče iz detinjstva, jer su moji roditelji obožavali salate. Moj otac je, na primer, često zvao sa posla i pitao me šta ćemo spremati za salatu, nikad nije pitao šta je mama spremila za ručak. Sa porodičnih odmora imamo mnogo slika kako sedimo i seckamo salate. Tako sam odrastala i odatle potiče moja ljubav. Kada neko jede samo meso i krompir, njegova ishrana je siromašna. Kada uključite povrće, mahunarke i žitarice, mogućnosti su beskrajne. U ovaj posao sam ušla jer mi se činio veoma kreativnim. Suprug me je jednom pitao ima li kraja receptima, a ja sam rekla: "Nema!".

Foto: Nikola Tomić

Vanja Puškar: Mislim da smo pomfrit-kečap nacija trenutno

Na pitanje o tome kako bi opisao trenutnu ishranu u Srbiji, Vanja je odgovorio:

- Ono na čemu mi generalno u Srbiji moramo da radimo je svest o hrani. Mislim da smo pomfrit-kečap nacija trenutno. Slažem se da smo sami sebi nabildovali priču da smo mesožderi i da je to merilo muškosti. Mada, kad se vratim u detinjstvo, ne verujem da smo jeli toliko mesa; obično se viđao neki komad nedeljom, i to promešaj šerpu da ispliva komadić.

U našoj kuhinji se dešava preterivanje u svemu - previše svega. Jela od mesa se prave bez ukusa, presoljena su, suva i masna. Problem je u nedostatku finesa, jer se ukus ne svodi na so. Ljubav prema hrani i razigranost se banalizuju. Mi smo tvrdoglava nacija, ali radimo na tome. Zato je moja motivacija u kuvanju bila da otkrijem šta je to što privlači ljude koji jedu meso i da im ponudim slične ukuse na drugačiji način.

Foto: Nikola Tomić

Dr Danijela Pantić: Kod nas je sram i stid da ljudi odu gladni

- Mi smo došli do toga da jedemo roštilj svakog dana, da slava ne može da prođe bez velike količine mesa. Ja sam dosta istraživala emocije vezane za samu ishranu i ukuse, kolko to utiče na čoveka. Jedna dominantna emocija kod nas je sram i stid da ljudi odu gladni. Stidim se da nemam šta da iznesem, daj da iznesem što više... Mislim da su upravo te emocije dovele do toga da, od toliko raznovrsne ishrane, mi smo došli do druge krajnosti - meso ili ništa.

Foto: Nikola Tomić

Jelena Zoe Disić: Veći je broj posnih dana nego mesnih, a mi i dalje mislimo da smo zemlja mesa

Jelena je podelila svoje mišljenje sa nama - koja je najveća prepreka da ljudi u Srbiji jedu više voća i povrća:- Najveća kočnica je, rekla bih, tradicija koju sami sebi namećemo, da smo "zemlja mesa". Naša jela su takva. Ali, ako se osvrnemo na posni kalendar, veći je broj posnih dana nego onih kada se jede meso. Takođe, ljudi veruju da je veganska ishrana skupa, što je predrasuda. Iako su gotovi proizvodi skuplji, rinfuzna biljna hrana nikada ne može biti skuplja od mesa. Naše udruženje je radilo recepte za 500 dinara koje svaki student može da priušti, jer su ekonomični. Treći problem su stereotipi, jer se lakše prihvata da su žene vegani, a kod muškaraca se to percipira kao "neka bolest".

Foto: Nikola Tomić

Most između mesa i povrća

Vanja je podelio sa nama šta ga motiviše da priprema više biljne hrane:

- Meni je motivacija za pripremu biljne hrane bila upravo u tome da izvučem pun ukus iz namirnica kao što su celer ili karfiol.  Prireme su razne, neke nisu uvek najzdravija opcija, ali je način da se napravi most pomirenja sa onima koji jedu meso. Na primer, u mom bistrou, ljudi koji jedu meso često naručuju celer, jer nemaju priliku da jedu jela bez mesa u tom formatu.

Foto: Nikola Tomić

Pre ćete u prodavnici zdrave hrane pronaći koka-kolu nego tofu

Prema mišljenju Jelene, ono što Srbiju dodatno sputava u praćenju trenda plant-based ishrane je dostupnost namirnica.

- Pratim ponude veganskih jela u restoranima i sveukupno se vidi progres. Međutim, smatram da je jako veliki problem je nabavka, posebno van Beograda i Novog Sada. Na primer, mi smo se preselili blizu Kragujevca i tamo je teško nabaviti tofu i druge sastojke. U Beogradu je ponuda centralizovana i možete kupiti tofu bilo kad u supermarketima, dok u ostalim mestima još uvek mora da se radi na tome.

Foto: Nikola Tomić

Navike u ishrani potiču iz kuće

Danijela Pantić se osvrnula i na hranu koja se priprema za dečje rođendane.

- Pogledajte samo ishranu za dečije rođendane. To su roštilj, pica, čips, sokići, sendviči… To je stvarno nezdravo. I onda kada mi drugarica kaže da ne zna kako da natera dete da jede zdravu hranu, ja je pitam da li ona jede zdravije. Onda vidim da oni jedu sličnu hranu, piju dosta slatkh, nezdraviih sokova. Zato kažem, krenite od sebe pa će i dete videti i početi da jede bolje.

Foto: Nikola Tomić

Kada je jelo ukusno, sigurna sam da će svaki muškarac uživati u vege pljeskavici

Jelena Balać je istakla kako vidi pozitivne promene u budućnosti veganskih restorana:

- Imala sam priliku da posetim veganske restorane. Mislim da će najveća prednost biti upravo u restoranima gde svi, i oni koji jedu meso i oni koji su vegani, mogu zajedno da jedu. Videla sam članak o konceptu gde restorani nude činiju sa salatama i prilozima, a vi sami birate da li želite meso, tofu ili pasulj. To je fenomenalno, jer možemo jesti istu hranu, samo se menja protein. U Beogradu sam zadovoljna ponudom u nekoliko restorana, ali se dešava da se društvo buni kada nisu naviknuti na takvu hranu. Važno je da hrana bude ukusna. Moj sajt se zove Ukusno i zdravo, jer smatram da je ukus ključan. Kada je jelo ukusno, ja sam sigurna da će svaki muškarac uživati u vege pljeskavici.

Foto: Nikola Tomić

Panel diskusija je realizovana uz podršku naših sponzora, kompanija Lidl i Imlek Oaza.

Imlek Oaza je prvi 100% biljni napitak kompanije Imlek, dostupan u četiri kombinacije ukusa – badem, badem bez dodatog šećera, ovas i ovas Barista. Idealno se uklapaju u svakodnevnu rutinu kao dodatak kafi, zdravim obrocima, kašama, smutijima ili kao osvežavajući napitak.Imlek Oaza napici prirodno ne sadrže laktozu i savršen su izbor u periodu posta ili kao deo posebnog režima ishrane.

Njihova podrška omogućila je da panel diskusija i prateće aktivnosti budu kvalitetno organizovane i dostupne svima koji žele da se informišu i inspirišu u vezi sa biljnim načinom ishrane.

Foto: Nikola Tomić

Generalni zaključak i utisak jeste da je biljna ishrana sve prisutnija u Srbiji, uz rastući interes kako među veganima, tako i među osobama koje tradicionalno jedu meso, ali žele da uključe više povrća, mahunarki i žitarica u svakodnevnu ishranu. Panel diskusija je naglasila značaj edukacije o nutritivno bogatim obrocima, dostupnosti kvalitetnih namirnica i pripreme hrane koja je ukusna i privlačna svima, bez obzira na prehrambene navike. Jasno je da saradnja restorana, edukatora, aktivista i zajednica poput Vege zajednice može podstaći promene u navikama, podržati fleksibilniji pristup ishrani i omogućiti inkluzivniju i raznovrsniju gastronomsku ponudu u Srbiji.

Foto: Nikola Tomić