Zbog čega stanovnici Okinave žive najduže i najzdravije: Džejmi Oliver otkriva ključne navike

   ≫   
Čitanje: oko 5 min.
  • 0

Poznati kuvar Džejmi Oliver nedavno je na Youtube-u postavio video sa svog putovanja na ostrvo Okinava u Japanu. To je inače jedno od pet mesta na svetu poznatih kao Plave zone – gde ljudi žive ne samo najduže, već i najzdravije živote. U ovoj izuzetno interesantnoj reportaži, Džejmi istražuje kako stanovnici Okinave ostaju vitalni i aktivni i u vrlo dubokoj starosti. I ispostavlja se da njihova tajna nije komplikovana - nema čudotvornih sastojaka, niti suplemenata. Njihova jedina oružja su hrana, pokret i jednostavan, a istovremeno ispunjen način života.

U zemlji kao što je Srbija, gde se tradicionalno konzumira dosta mesa, jefitne prerađene hrane i belog hleba, ova poruka sa daleke Okinave može se činiti malo neobičnom. Međutim, izuzetno je važna. Jer, i mi možemo živeti duže i zdravije, a u tome nam možda baš mogu pomoći lekcije sa Okinave.

Hajde da pogledamo šta je to otkrio Džejmi Oliver…

Tofu je moćan saveznik zdravlja

Jedna od prvih stvari koju je Džejmi primetio je česta upotreba tofua u ishrani stanovnika Okinave. Zato je posetio jednu staru zanatsku radionicu u kojoj se tofu pravi na tradicionalan način. Stari Japanac mu je pokazao kako se mlevenjem sojinih zrna sa vodom i ceđenjem pravi sojino mleko, koje zatim kuva do određene temperature. Potom mu dodaje so i nigiri (magnezijum hlorid) što dovodi do zgrušavanja sojinog mleka. Ostaje još presovanje dobijene smese u posebnim kalupima, kako bi tofu dobio svoj oblik i čvrstinu.

Džejmi je oduševljeno posmatrao ceo proces, kao i poštovanje koje lokalno stanovništvo gaji prema ovoj jednostavnoj, ali hranljivoj namirnici. Stari Japanac, koji celog života proizvodi tofu, objasnio mu je da ljudi sa Okinave dodaju tofu u skoro sva jela, pa je on praktično jedan od temelja lokalne kuhinje.

Inače, tofu je važan izvor proteina u ishrani na Okinavi, koja je 90% zasnovana na biljnoj hrani, uz malu količinu mesa i morske hrane. Za razliku od životinjskih proteina, tofu ima prirodno nizak sadržaj zasićenih masti, a sadrži polinezasićene masti, koje mogu da pomognu u snižavanju holesterola u krvi.

Nakon što je probao sveže pripremljen tofu, Džejmi je ga je opisao kao „zaista, zaista dobar“, sa „neverovatnom“ dubinom ukusa. „Tofu je nešto što svi treba da naučimo da koristimo češće“, kaže Džejmi u videu. I mislimo da je u pravu, jer je tofu bogat biljnim proteinima, kalcijumom, gvožđem i izoflavonima – što može doprineti zdravlju srca, čvrstoći kostiju i hormonskoj ravnoteži (naročito kod žena). Redovna konzumacija soje povezana je sa nižim rizikom od hroničnih bolesti, ali i dužim životom.

Ljubičasti batat– hrana i za oči i za telo

Smatra se da je oko 60% kalorija u tradicionalnoj ishrani na ostrvu Okinava poticalo od ljubičastog batata (slatkog krompira). Stanovnici ovog ostrva kažu da je razlog bio što je ova skrobasta biljka masovno gajena, pa je bila jeftinija od pirinča. Inače, ljubičasti batat ne karakteriše samo prelepa boja, već i izuzetno bogatstvo antioksidanasa, posebno antocijanina, koji mu daje specifičnu boju. Osim toga, ima visok sadržaj vlakana, što pogoduje zdravlju creva, pun je složenih ugljenih hidrata za stabilnu energiju, a bogat je i vitaminom A, važnim za vid i imunitet.

Iako ljubičasti batat nije lako dostupan u Srbiji, odlične zamene su:

  • Narandžasti batat koji je i kod nas sve prisutniji u prodavnicama
  • Bundeva, pa čak i običan krompir - bogati su sličnim nutrijentima (ako se pripreme na zdrav način).

Dar iz mora – alge su bogatstvo

U svom videu o poseti Okinavi, Džejmi isprobava i različite vrste morskih algi (vrlo neobičnih oblika i izgleda), koje su svakodnevni deo ishrane ljudi. Alge, kao što su kombu, wakame i hijiki, ne samo da su ukusne (Džejmi je potvrdio), već su i prava riznica mikronutrijenata – joda (ključan za funkciju štitne žlezde), kalcijuma, magnezijuma, kao i protiv-upalnim jedinjenjima važnim za imunitet.

Pošto su alge retke u svakodnevnoj ishrani u Srbiji, možete ih:

  • Potražiti u zdravim hranama ili azijskim marketima (najčešće su dostupne sušene nori alge u listovima)
  • Ili ih zameniti zelenišem poput spanaća, kelja, rukole, blitve uz dodatak semenki i orašastih plodova – za sve minerale koje alge inače sadrže.

Nauka potvrđuje mudrost tradicije

Ishrana na Okinavi je pretežno biljna (oko 90%, pa i više). Obiluje celovitim (neprerađenim) namirnicama, svežim povrćem i tradicionalnim začinima uz malo fermentisanih proizvoda (najčešće je to miso – fermentisana pasta od soje). Nauka odsustvo prerađene hrane i minimalnu upotrebu mesa dovodi u vezu sa:

  • Manje gojaznosti
  • Manjom učestalošću bolesti srca, raka i dijabetesa
  • Produženim životnim vekom uz dobar kvalitet života u starosti.

I još nešto vrlo važno – pokret. Žitelji Okinave ne sede po ceo dan. Vrtlarenje, šetnja, jednostavne fizičke vežbe, često u komšijskom društvu – dokaz su da je fizička aktivnost obavezan deo svakodnevnog života. I Džejmi je to zapazio sa divljenjem, pa se rado pridružio grupi 90-godišnjaka u grupnom vežbanju, čudeći se kako i dalje žive sa lakoćom i radošću.

Kako da primenimo lekcije sa Okinave u Srbiji?

Iako nam možda nisu dostupne iste namirnice kao na Okinavi, dugovečnost se ne krije u egzotici – već u jednostavnosti. Evo kako i mi možemo da učimo iz iskustava sa Okinave:

  • Tofu možemo pronaći u većim marketima i prodavnicama zdrave hrane. Možemo ga ubaciti u salate, sendviče, stir-frajeve i karije, izblendati u sosove za pastu, ili ga marinirati pa prosto ispeći ili propržiti.
  • Batat, bundeva, leblebija i pasulj mogu često zauzeti mesto skroba i proteina na tanjiru.
  • Zeleno lisnato povrće, orašasti plodovi, susam i integralne žitarice neka postanu svakodnevni gosti u kuhinji.
  • I ne treba zaboraviti kretanje – teretana nije obavezna. Bašta, stepenice, šetnja – sve ima blagodati.

Živopisno putovanje Džejmija Olivera na Okinavu nam donosi zanimljive lekcije – da hrana može biti jednostavna, skromna, a opet lekovita i ukusna. U Srbiji možda nemamo alge i ljubičasti batat, ali imamo pasulj, leblebije, sremuš, praziluk, jabuke, orahe – i to je već početak jednog boljeg tanjira.

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

Plantbased.rs Telegraf zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Komentari