Dok kijamo zbog polena, možda bi trebalo da pogledamo šta nam je na tanjiru: Da li burgeri imaju veze sa tim?
U poslednje vreme, teško je ne primetiti koliko su burgeri postali popularni - i kod nas. Gotovo svaka radnjica ili lanac brze hrane ima u ponudi svoju verziju “najsočnijeg burgera u gradu”.
Prema nekim izvorima, burger je dobio ime po nemačkom gradu Hamburgu, gde je postojala slična vrsta mlevenog mesa. U Sjedinjenim Državama, burgeri su postali sinonim za brzu hranu, a sa razvojem lanaca poput McDonalds i Burger King, postali su globalno poznati.
I dok kod nas ova priča tek cveta, u Americi već neko vreme se istražuju i tamnije strane ove omiljene brze hrane. Novo istraživanje pokazuje da ne samo što klimatske promene utiču na sezonske alergije, već i da proizvodnja mesa - uključujući i onu za naše burgere, dodatno pogoršava problem.
Klimatske promene i alergije
Prema studiji objavljenoj u časopisu The Laryngoscope, klimatske promene značajno utiču na dužinu i jačinu sezone alergija u Sjedinjenim Američkim Državama. Istraživači sa Medicinskog fakulteta Univerziteta Džordž Vašington analizirali su 30 naučnih radova nastalih između 2000. i 2023. godine. Više od polovine njih pokazalo je da sezona polena počinje ranije, traje duže i ima veću koncentraciju alergena - sve kao posledica globalnog zagrevanja.
Ono što dodatno zabrinjava jeste činjenica da se istovremeno beleži i veći broj poseta lekarima zbog alergija, naročito kod ljudi sa nižim prihodima. Prognoze nisu optimistične - do kraja veka, emisije polena u SAD mogle bi da porastu čak i do 40%, a sezona da se produži za gotovo tri nedelje.
Kakve veze burger ima sa tim?
Odgovor leži u načinu na koji proizvodimo meso. Industrijska stočarska proizvodnja, naročito uzgoj goveda, jedan je od najvećih svetskih zagađivača. Prema podacima Organizacije za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih nacija (FAO), proizvodnja mesa, mleka i jaja odgovorna je za oko 14,5% svih emisija gasova staklene bašte koje je izazvao čovek.
Krave, na primer, ispuštaju ogromne količine metana, a uz to se za ispašu i proizvodnju stočne hrane seku šume, posebno tropske. Samo uzgoj govedine čini više od 40% krčenja šuma u Amazoniji. To dodatno pogoršava klimatsku krizu, a klimatske promene, u povratnoj petlji, pojačavaju proizvodnju polena - što nas sve čini osetljivijima na alergije.
Zdravstveni sistem na udaru
Već sada, alergije i astma koštaju SAD milijarde dolara godišnje - zbog bolovanja, lekova i hospitalizacija. Naučnici predviđaju da bi se, ukoliko se ništa ne promeni, broj hospitalizacija povezanih sa alergijama mogao utrostručiti u nekim delovima zemlje. I što je najgore, najviše stradaju deca, stariji i oni koji nemaju pristup kvalitetnoj zdravstvenoj zaštiti.
Možemo li nešto da promenimo?
Dobra vest je da možemo. Prelaskom na ishranu sa manje mesa i više biljnih namirnica, mogli bismo smanjiti emisije gasova iz sektora hrane i do 70%. Manje mesa znači manje metana, manje seče šuma, manje zagađenja i potencijalno manje problema sa alergijama.
Zvuči jednostavno, ali svaki izbor na tanjiru ima svoju težinu. Možda burger neće nestati iz našeg jelovnika - i ne mora, ali ako bar povremeno biramo biljne alternative, doprinosimo nečemu mnogo većem od ličnog užitka. Dišemo lakše. I mi, i planeta.