Resveratrol iz crnog vina i uticaj na zdravlje srca: Koliko je zaista delotvoran i koje su granice bezbednosti

M. M.

Foto: Shutterstock

Spominju se biljni antioksidansi, priča se o boljem uticaju na srce i o tome da ga telo drugačije „podnosi“, ali kada se pogleda šta se zaista dešava u organizmu, postaje jasno - vino jeste specifično po sastavu, ali je i dalje alkohol, sa svim dobrim i lošim stranama koje iz toga proizlaze.

Foto:Pexels

Po čemu se vino razlikuje od drugih alkoholnih pića

Za razliku od žestokih pića, vino, a donekle i pivo, donosi nešto što destilati nemaju: fenole i druga antioksidativna biljna jedinjenja. Upravo ta jedinjenja daju crnom vinu reputaciju zaštitnika srca i potencijalnog borca protiv upala. Posebno se izdvajaju:

  • resveratrol, najpoznatiji antioksidans iz crnog vina
  • polifenoli, koji mogu pomoći u očuvanju krvnih sudova i kontrolisanju oksidativnog stresa

Zato se umerna konzumacija vina često povezuje sa boljim kardiovaskularnim parametrima, lakšim održavanjem zdrave cirkulacije i povoljnijim uticajem na crevni mikrobiom.

Foto: Unsplash/Saman Taheri

Ali, alkohol ostaje alkohol

Bez obzira na to da li dolazi u čaši vina ili u koktelu, alkohol se u telu razlaže na iste supstance. Jedna od njih je acetaldehid, vrlo reaktivan molekul koji može da ošteti ćelije, naruši balans antioksidanasa i izazove oksidativni stres. Upravo tu počinje put ka upalama.

Toksični nusprodukti metabolizma alkohola:

  • oštećuju ćelije jetre
  • utiču na varenje i imunitet preko promena u crevnom mikrobiomu
  • oslabljuju tzv. „crevnu barijeru“, što dopušta prodor inflamatornih molekula u krvotok

Vremenom, ovaj proces može postati hroničan i rasplamsati upale u različitim delovima tela, od zglobova i creva do mozga i srca.

Hronično povećana upalna aktivnost povezuje se sa razvojem stanja kao što su kardiovaskularne bolesti, dijabetes tipa 2, autoimunska oboljenja, depresija, IBD i pojedine vrste karcinoma.

Foto: Shutterstock

Kako umanjiti inflamatorni uticaj alkohola

Ako se alkohol uopšte konzumira, granica je važnija od izbora pića. Smatra se da je umereno:

  • do 1 piće dnevno za žene
  • do 2 pića dnevno za muškarce

(Preračunato: 150 ml vina, 350 ml piva ili 45 ml žestine.)

Pored ograničavanja unosa, mnogo pomaže i način na koji je ostatak životnog stila postavljen. Manji upalni odgovor zabeležen je kod ljudi koji:

  • jedu pretežno biljnu, antiinflamatornu hranu (bobičasto voće, zeleno lisnato povrće, brokoli, integralne žitarice, orašaste plodove, maslinovo ulje i začine poput kurkume i đumbira)
  • redovno vežbaju
  • piju dovoljno vode
  • upravljaju stresom
  • uključuju dane bez alkohola
  • izbegavaju pušenje

Naravno, postoje situacije u kojima alkohol nije preporučljiv uopšte - trudnoća, bolesti jetre i pankreasa, aktivne inflamatorne bolesti creva, određene terapije i oporavak od poremećaja upotrebe alkohola.

Foto: Shutterstock

Vino zaista nosi određene prednosti zahvaljujući svojim antioksidansima, ali ti benefiti ne brišu osnovnu činjenicu - svaka vrsta alkohola može da doprinese upalama ako se pretera. Umerenost je presudna, a još važnije, opšti stil života. Biljna ishrana, aktivnost i pažljiv odnos prema stresu imaju daleko veći uticaj na smanjenje upala nego izbor čaše na stolu. Ako se vino pije, neka to bude promišljeno, uz balans koji štiti zdravlje dugoročno.