7 stvari koje bi kardiolozi želeli da svi znamo o zdravlju srca
Na gotovo svakom preventivnom pregledu kod kardiologa, razgovor o zdravlju srca obično se svodi na iste brojeve: ukupni holesterol, LDL, HDL, trigliceride. I ti parametri jesu važni, ali oni su ipak samo deo priče. Naime, ono što kardiolozi obično nemaju vremena da objasne je da na zdravlje srca utiče mnogo stvari, pored nivoa holesterola u krvi. Štaviše, neki od najvažnijih faktora poveznih sa zdravljem srca se retko i pominju, iako svakodnevno utiču na to kako naš kardiovaskularni sistem funkcioniše.
Evo 7 važnih faktora za zdravlje srca o kojima treba da vodimo računa, ako želimo da ga sačuvamo (i olakšamo posao kardiolozima…):
1. Upala je glavni “negativac”
Holesterol često važi za glavnog krivca, ali hronična upala je ipak osnovni uzrok oštećenja krvnih sudova. Naime, upala iritira zidove arterija i čini ih podložnijim stvaranju plaka (naslaga). Možemo reći da je holesterol dim, a upala je vatra koja se mora pojaviti pre njega. Zato način ishrane koji smanjuje upalu (bogata biljkama, vlaknima, antioksidansima i zdravim mastima) ima snažan zaštitni efekat na srce.
2. Stres fizički oštećuje srce
Stres nije povezan samo sa emocijama i nije samo „u glavi“. Hronični stres podiže nivo kortizola i adrenalina, što:
- povećava krvni pritisak
- podstiče upalu
- smanjuje elastičnost krvnih sudova
- dugoročno opterećuje srce.
Srce ne razlikuje emocionalni stres od fizičke opasnosti - ono reaguje isto. Bez redovnog oporavka (kvalitetan san, kretanje, disanje, bliski odnosi sa dragim ljudima), to opterećenje se vremenom nagomilava.
3. Krvni pritisak nije samo pitanje unosa soli
Iako unos soli jeste važan - prava tajna leži u ravnoteži minerala. Naime, kalijum, kalcijum i posebno magnezijum, rade zajedno kako bi regulisali krvni pritisak i tonus krvnih sudova. Kada je ta ravnoteža narušena, ni smanjenje soli često nije dovoljno da snizi povišen krvni pritisak.
4. Srčani ritam zavisi od električne ravnoteže
Srce radi zahvaljujući preciznim električnim signalima. A svaki otkucaj zavisi od ravnoteže elektrolita - magnezijuma, kalijuma, kalcijuma i natrijuma. Kada dođe do disbalansa, mogu se javiti preskakanje srca, aritmije i nepravilni otkucaji. Često to nije strukturni problem srca, već signal da telu nedostaju ključni minerali.
5. San je vreme oporavka - i za srce
San nije pasivno mirovanje, već je to aktivna regeneracija. Tokom sna naše telo:
- popravlja krvne sudove
- reguliše krvni pritisak
- smanjuje upalu
- balansira hormone stresa.
Nedostatak sna povećava rizik od srčanih bolesti čak i kod osoba koje se zdravo hrane i vežbaju.
6. Vežbanje pomaže - ali oporavak je jednako važan
Fizička aktivnost je jedan od najjačih zaštitnih faktora za srce. Međutim, preterivanje u vežbanju, a bez dovoljno odmora može:
- povećati upalu
- iscrpeti minerale
- podići hormone stresa
- opteretiti srce umesto da ga ojača.
Srce jača i prilagođava se i tokom oporavka, a ne samo tokom fizičkog napora.
7. Stanje creva snažno utiče na zdravlje srca
Vitalnost crevne mikrobiote (dobrih bakterija) snažno je povezana sa zdravljem srca. Pokazano je da crevne bakterije utiču na:
- nivo sistemske upale
- metabolizam holesterola
- apsorpciju nutrijenata
- funkciju krvnih sudova.
Ovo znači da ishrana bogata vlaknima i biljnim namirnicama podržava raznovrsnu i zdravu mikrobiotu - a time i zdravlje srca.
Karika koja često nedostaje: magnezijum
Jedan od najzanimljivijih podataka iz mnogobrojnih istraživanja je da skoro polovina odraslih ne unosi dovoljno magnezijuma - minerala koji se u bolnicama koristi za stabilizaciju srčanih pacijenata. Naime, magnezijum:
- deluje kao prirodni blokator kalcijumskih kanala (prirodno vrši funkciju određenih lekova)
- pomaže u regulaciji krvnog pritiska
- podržava pravilan srčani ritam
- smanjuje upalu krvnih sudova
- pomaže telu da se nosi sa stresom.
Pored suplemenata, unos magnezijuma možemo pojačati i kroz ishranu, naročito biljnu. Namirnice bogate magnezijumom su:
- bademi i indijski orah
- čia semenke
- crni pasulj i edamame
- spanać i blitva
- kinoa.
Zdravlje srca definitivno se ne svodi samo na laboratorijski nalaz i na brigu o holesterolu. Kada razumemo šta sve utiče na funkcionisanje srca iz dana u dan, dajemo sebi bolju šansu da ga zaštitimo na duži rok.