Nova studija otkriva: Žene koje biraju kvalitetne ugljene hidrate imaju do 37% veće šanse za zdravo starenje
Ugljeni hidrati dugo su nosili lošu reputaciju, a mnogi su ih izbegavali u strahu od gojenja i bolesti. Ipak, nova istraživanja pokazuju da nije količina, već kvalitet ugljenih hidrata ono što može imati ogroman uticaj na zdravlje i vitalnost kako starimo. Veliko, dugoročno istraživanje koje je pratilo više od 47.000 žena tokom trideset godina otkriva da izbor celovitih biljnih namirnica u srednjim godinama značajno utiče na to kako ćemo se osećati i koliko ćemo ostati aktivni u kasnijim godinama života.
Šta je tačno pokazala studija?
Objavljena u JAMA Network Open, analiza je koristila podatke iz Nurses’ Health Study, jednog od najdetaljnijih dugoročnih istraživanja o zdravlju žena. Na osnovu redovnih upitnika o ishrani, naučnici su pratili kako izbor vlakana i ugljenih hidrata u četrdesetim i pedesetim utiče na zdravstveno stanje decenijama kasnije.
Ispostavilo se da žene koje su redovno unosile integralne žitarice, voće, povrće i mahunarke imaju značajno veće šanse da u starosti ostanu fizički aktivne, mentalno stabilne i bez ozbiljnih hroničnih bolesti. Statistika izgleda ovako:
- 6 do 37% veće šanse za zdravo starenje kod onih sa visokim unosom vlakana i kvalitetnih ugljenih hidrata
- 13% niže šanse kod onih koje su se oslanjale na rafinisane i skrobaste ugljene hidrate
Ovi rezultati dopunjuju ranija istraživanja koja povezuju celovitu biljnu hranu s manjim rizikom od dijabetesa, bolesti srca i određenih vrsta kancera.
Šta još treba uzeti u obzir?
Istraživači napominju da studija ima ograničenja: većinu učesnica činile su belkinje medicinske profesije, pa je potrebno istražiti da li se isti rezultati ponavljaju i u raznovrsnijim populacijama. Takođe, studija pokazuje povezanost, ali ne i direktan uzrok te tek treba razjasniti kako tačno vlakna utiču na upalu, mikrobiom i procese starenja na nivou ćelija.
Gde se uklapaju moderni trendovi ishrane?
Za razliku od popularnih low-carb dijeta koje promovišu ograničavanje ugljenih hidrata, ovi nalazi sugerišu drugačiji pristup: ne radi se o izbacivanju, već o biranju boljih izvora. Umesto rafinisanih proizvoda i skrobastih obroka, prednost treba imati:
- ovas
- integralni pirinač
- pasulj i sočivo
- orašasti plodovi
- sveže voće i povrće
Dok trendovi u ishrani dolaze i odlaze, sve je jasnije da se dugoročno najviše isplati ono što je zapravo najjednostavnije: dosledan unos vlaknaste, celovite biljne hrane. Umesto da ugljene hidrate posmatramo kao neprijatelje, mnogo više koristi donosi fokus na njihov kvalitet. Na kraju, prema ovim podacima, upravo ti „dobri“ ugljeni hidrati mogu biti jedan od ključnih razloga zbog kojih starost može biti aktivna, stabilna i ispunjena, a ne samo dugovečna.