Sirova hrana jeste vrhunac zdrave ishrane, ali ove namirnice su zdravije termički obrađene

M. M.
M. M.    ≫   
Čitanje: oko 2 min.
  • 0

Dugo se sirova hrana posmatrala kao vrhunac zdrave ishrane. Ideja da je „neprerađena“ hrana automatski i najzdravija deluje logično - prirodna, netaknuta, puna enzima i vitamina. Međutim, kako se sve više istražuje povezanost između pripreme hrane i njenog uticaja na organizam, postaje jasno da „sirovo“ nije uvek sinonim za „najbolje“.

Rolnice sa povrćem Foto: Shutterstock/Fortyforks

Toplota može poboljšati iskoristivost nutrijenata

Kuvanje često nosi reputaciju uništavanja hranljivih sastojaka, ali to je samo delimična istina. Iako se određeni vitamini poput vitamina C smanjuju pri višim temperaturama, toplota istovremeno može povećati iskoristljivost drugih nutrijenata.

Na primer, termičkom obradom paradajza značajno raste biodostupnost likopena - antioksidansa povezanog sa zdravljem srca i prevencijom određenih vrsta raka. Slično se dešava sa beta-karotenom u šargarepi i batatu, kao i sa antioksidansima u pečurkama. Osim toga, kuvanje pomaže razgradnji vlaknastih ćelijskih zidova koje telo teško vari kada su u sirovom obliku.

Pečeno povrće Foto: Shutterstock/Nina Firsova

Zdrava crevna flora zavisi od raznovrsnosti, a ne isključivosti

Kada je u pitanju zdravlje digestivnog sistema, raznolikost biljnih izvora je ključna. Prema stručnjacima iz oblasti mikrobiologije, optimalan mikrobiom ne zavisi samo od količine vlakana, već i od njihove raznovrsnosti.

Uvođenje različitih vrsta hrane - sirovih, kuvanih, fermentisanih, pa čak i zamrznutih, pomaže u održavanju bogatog i stabilnog crevnog ekosistema. Iako sirova hrana sadrži prirodne enzime, naše telo već samo proizvodi enzime potrebne za varenje.

Uz to, neke sirove namirnice, naročito iz porodice krstašica (poput brokolija, karfiola i kupusa), mogu izazvati nadutost i nelagodnost kada se konzumiraju bez termičke obrade. Blago kuvanje može učiniti ove namirnice lakšim za varenje bez značajnog gubitka nutritivne vrednosti.

Fermentisani proizvodi poput tempeha, miso paste i kiselog kupusa dodatno doprinose zdravlju creva bez obzira na to da li su sirovi.

Kuvanje, kuhinja, priprema hrane, recepti Foto: Shutterstock

Kuvanje je deo ljudske evolucije

Ideja da je sirova hrana prirodnija, a kuvana veštačka, nije u skladu sa evolutivnom istorijom čovečanstva. Korišćenje vatre za pripremu hrane omogućilo je ranim ljudima da konzumiraju bezbednije i kaloričnije obroke, što je bilo ključno za razvoj mozga i preživljavanje.

Termička obrada učinila je korenasto povrće, mahunarke i žitarice jestivim, čime se štede resursi organizma i olakšava varenje. Antropolozi veruju da je prelazak sa sirove na kuvanu hranu bio jedna od prekretnica u ljudskoj evoluciji.

Dakle, priprema hrane nije „neprirodna“ - naprotiv, ona je deo našeg prilagođavanja i razvoja kao vrste.

Raznovrsna biljna hrana Foto: Shutterstock/JeniFoto

Zdrav pristup ishrani zahteva fleksibilnost, ne rigidnost

Zdrava ishrana nije univerzalna šema. Ne postoji savršena formula koja važi za sve ljude, u svakom trenutku i svim okolnostima. Naše nutritivne potrebe se menjaju u skladu sa životnim fazama, godišnjim dobima, hormonskim promenama i nivoom aktivnosti.

U letnjim mesecima lagane sirove salate mogu osvežiti i prijati telu, dok u hladnijim danima često postoji prirodna potreba za kuvanim, toplim obrocima. Pravi balans se postiže kada osluškujemo potrebe tela i prilagođavamo se - bez osećaja krivice.

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

Plantbased.rs Telegraf zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Komentari