Restriktivne dijete mogu nam ugroziti srce: Višak kilograma bolji od „jo-jo“ dijeta?
Polako nam se bliži leto, skidamo sloj po sloj odeće i postaje sve teže sakriti onaj višak oko struka i bokova koji se nataložio tokom zime. Ako vam je već palo na pamet da bi možda mogli (ali posle praznika naravno) da pribegnete nekoj brzoj dijeti i skinete nekoliko kilograma viška - niste usamljeni. Naime, brze dijete sa ozbiljnom kalorijskom restrikcijom, ili tzv. „crash“ dijete godinama su uobičajene i vrlo popularne. Međutim, sve veći broj ljudi postaje svestan realnosti da ovakvo brzo rešenje najčešće nije i dugoročno, već obično vodi ka ulasku u cikluse tzv. „jo-jo“ dijeta – naizmenično gubljenje, pa ponovno dobijanje na težini. I što je još gore, istraživanja pokazuju da ovakav pristup tokom godina rezultira sve većim viškom kilograma.
I ovo nije jedini problem „jo-jo“ dijeta. Naime, naučni istraživači su pronašli zabrinjavajuću moguću vezu između ovakvih ponovljenih pokušaja gubitka težine i velikog porasta rizika od iznenadne smrti od srca. Drugim rečima, ova praksa može i bukvalno biti opasna po život.
Šta su „crash“ dijete?
Ovo su dijete koje služe tome da se izgubi veća količina kilograma vrlo brzo – često za nekoliko dana ili nedelja. One obično podrazumevaju veliku kalorijsku restrikciju, pa i ukidanje čitavih grupa namirnica, odnosno oslanjanje na ograničen izbor hrane (na pr. pijenje sokova, konzumacija isključivo supe od kupusa ili samo kuvanih jaja, …). Brzi rezultati na vagi dolaze međutim sa skrivenim „troškovima“: usporavanje metabolizma, mogući nutritivni deficiti, psihološke posledice (nezdrav odnos prema hrani, osećaj krivice, napadi prejedanja) i ulazak u cikluse tzv. „jo-jo“ dijeta.
Studija identifikovala opasnost od „jo-jo“ dijeta
Studija predstavljena pre nekoliko godina na jednoj od naučnih sesija Američke Asocijacije Kardiologa analizirala je podatke čak 158.000 žena nakon menopauze. Njihovim praćenjem tokom perioda od 11 godina došlo se do prilično šokantnih nalaza. Naime, pronađeno je da su žene koje na početku studije nisu bile gojazne, a zatim su tokom narednih godina prošle kroz više uzastopnih ciklusa dobijanja, pa zatim gubitka težine – imale čak 3.5 puta veći rizik od iznenadne smrti zbog srca u poređenju sa ženama koje su tokom perioda praćenja imale stabilnu telesnu težinu (bez obzira kolika je bila).
Istaživači su tada spekulisali da režimi „crash“ dijeta sa velikim kalorijskim restrikcijama od 500, pa čak do 1000 kalorija mogu dovesti do disbalansa kalijuma, kalcijuma i magnezijuma u telesnim tečnostima. Smatra se da bi možda ovaj disbalans mogao biti u pozadini veće sklonosti ka iznenadnoj smrti od srca kod ovih sredovečnih žena.
Na drugoj strani, uvećani rizik nije pronađen kod žena koje su prosto dobile na težini, pa ispada da je to čak i bolje nego „jo-jo“ dijete. Iako je potrebno još dosta studija da se dobiju pouzdaniji podaci, ovaj pronađen trend je vrlo zabrinjavajući i svakako ide u prilog zabrinutosti za posledice od držanja restriktivnih dijeta.
„Crash“ dijete nam nanose štetu na bar 3 načina
Nije teško razumeti zašto često pribegavamo brzim „crash“ dijetama – ipak nam one omogućavaju da brzo izgubimo 5-10 kg i da neko vreme izgledamo zaista sjajno. Međutim, treba imati na umu da nam istovremeno nanose štetu na bar tri načina:
- Gubimo mišićnu masu – Naše telo u nedostatku hrane sagoreva uskladištene masti za energiju. Kada međutim previše smanjimo unos kalorija, ono je primorano da razlaže i mišiće. Manji broj na vagi znači nažalost i manju količinu mišića, a ne samo masti. A kada ponovo dobijemo na težini, vraćamo masti, ali ne i mišiće;
- Usporava nam se metabolizam – Studije su pokazale da kad se nakon brze dijete vratimo normalnoj ishrani, težina opet polako počinje da raste. Nažalost, odnos masti i mišića u telu počinje da raste u korist masti, što dovodi i do većeg nivoa inflamacije (upalnih procesa) u telu i lošijeg lipidnog statusa. Manje mišića u telu tera nas da „usporimo“ – što nam otežava i bilo kakve naredne pokušaje da izgubimo na težini;
- Izlažemo organizam ozbiljnom stresu – Mrcvarenje tela jo-jo dijetama po nalazima istraživača dovodi do okidanja rasta kortizola – hormona stresa koji je povezan i sa osećanjem anksioznosti. Ovo na duži rok takođe podriva naš cilj da imamo stabilnu i zdravu telesnu težinu.
Ne menjajte dijete, već promenite život
Silazak sa tog rolerkostera „jo-jo“ dijeta nikako ne znači da ste osuđeni do kraja života da imate nezdravu telesnu težinu. Izgleda da ključ uspeha leži upravo u odluci da se napravi trajna životna promena - zdrav život doneće i gubitak telesne težine i njenu stabilizaciju na duži rok.
Jedan od najpoznatijih svetskih stručnjaka za ishranu i medicinu stila života dr Ornish i njegov tim utvrdili su tokom svojih brojnih, od naučne zajednice validiranih naučnih istraživanja, da celovita plant based (biljna) ishrana sa niskim sadržajem masti, u kombinaciji sa redovnim vežbanjem i menadžmentom stresa predstavlja odličnu strategiju za uspešan i održiv ubitak težine.
Na pr. prosečan pacijent na 12-nedeljnom programu Orsnish Centra za lifestyle medicinu izgubi oko 7 kilograma. Kada nastave sa programom ishrane sami, nakon godinu dana imaju u proseku 10 kg manje. A ono što je još bolja vest je što su ovakvom ishranom i programom vežbanja i upravljanja stresom, istovremeno zaštitili sebe od bolesti srca, dijabetesa, a moguće je čak i od određenih vrsta raka. Dr Ornish je tokom jedne od svojih studija dokazao da njegov program može pacijentima potencijalno čak i da produži životni vek (uočeno je produženje telomera na hromozomima što ukazuje na usporavanje starenja na ćelijskom nivou).