Voće je saveznik protiv dijabetesa: Šta je pravi uzrok insulinske rezistencije?

Foto: Unsplash

Da, dobro ste pročitali…voće. I znamo šta su mnogi pomislili: „Pa zar nije voće puno šećera?“ Neko će reći: „Pa meni je doktor rekao da izbegavam voće zbog dijabetesa!“ Mnogi će biti zbunjeni: „Pa zar od voća ne skače šećer u krvi?“ Ono što mnogi nažalost ne znaju ili ne razumeju je da upravo voće može biti odličan saveznik u rešavanju problema kontrole šećera u krvi, bilo da imate problem sa insulinskom rezistencijom, kao prethodnicom dijabetesa, ili samim dijabetesom. Kako? Nažalost nikako ako se hranite većinski hranom sa malo ugljenih hidrata i dosta masnoće, odnosno bežite od ugljenih hidrata „kao đavo od krsta“.

I niste vi krivi, jer takva ishrana se većinski preporučuje kod insulinske i dijabetesa. A zašto se najčešće preporučuje ishrana sa što manje ugljenih hidrata? Razlog leži u pogrešnom verovanju da je upravo ishrana sa puno ugljenih hidrata uzrok dijabetesa i insulinske rezistencije. Ovaj, u novijoj nauci inače prevaziđen način gledanja na uzroke ovih stanja, kao krivca za probleme sa viškom šećera u krvi označava insulin, odnosno njegovu preteranu proizvodnju usled prevelikog unosa ugljenih hidrata. Povećano izlučivanje insulina navodno dovodi do toga da ćelije „sakrivaju“ svoje receptore za insulin i tako postaju manje osetljive na njegovo dejstvo. To sprečava šećer iz krvi da uđe u ćelije, povećavajući njegov nivo iznad granica normale, što nadalje stimuliše da se izlučuje još insulina u pokušaju da se višak šećera ipak „ugura“ u ćelije.

Pravi uzrok insulinske rezistencije

Istina je, međutim, da višak insulina u krvi nije uzrok insulinske rezistencije, već nešto sasvim drugo. Naime, višak insulina je simptom, a ne uzrok insulinske rezistencije ćelija. Kada uperimo prst u insulin kao uzrok insulinske rezistencije to je kao da kažemo da bolno grlo izaziva prehladu.

Zato se već duže vreme u naučnoj zajednici formira konsenzus oko toga da ovaj stari model nastanka insulinske rezistencije i dijabetesa nije tačan i da pravi razlog za smanjenje osetljivosti ćelija na insulin zapravo leži u nagomilavanju sićušnih čestica masti u ćelijama. Ova masnoća ustvari blokira ćelijske receptore za insulin, onemogućavajući višak šećera iz krvi da uđe u ćelije i bude potrošen kao gorivo, što zatim dovodi do porasta šećera u krvi, a onda opet posledično i do porasta insulina. I to je opis stanja postojanja insulinske rezistencije u organizmu. A kako ona tačno nastaje i zašto naše mišićne ćelije, ali i ćelije jetre i pankreasa završe zagušene masnoćom i rezistentne na dejstvo insulina?

Uzroci insulinske rezistencije su mnogobrojni i odnose se na: količinu hrane koju jedemo, koje vrste hrane i kolika je njihova kalorijska gustina, koliko se krećemo i da li vežbamo, kakva nam je genetika, koliko smo izloženi stresu i kako sa njim izlazimo na kraj, itd… Mogli bi reći da je insulinska rezistencija podseća na puzle sa mnogo različitih delova koji samo zajedno formiraju celu sliku.

Bitno je dakle razumeti da ugljeni hidrati nisu „neprijatelj“, naročito ako dolaze u formi celovitih, neprerađenih biljnih namirnica (voće, povrće, mahunarke, cele žitarice,…). Sa druge strane masnoće direktno inhibiraju aktivnost insulina, što znači da će količina i tip masnoća koje jedemo odrediti da li ćemo i koliko vremenom postati rezistentni na insulin. Da, istina je - što više masnoće jedemo, a naročito zasićenih, velika je šansa da ćemo vremenom postati rezistentniji na insulin.

A sad nazad na voće i njegovu moć protiv dijabetesa i insulinske rezistencije…

Još se tokom čuvene velike studije u Kini, koja je pratila preko 500.000 ljudi starosti 30 do 79 godina došlo do nalaza koji su mnoge iznenadili:

  • Što su ljudi unosili više voća, to su imali manju šansu da dobiju dijabetes – čak 12% manje u odnosu na one koji nisu redovno jeli voće;
  • Među onima koji su već imali dijabetes, unos voća samo 3 puta nedeljno je snizio rizik od smrti za 17% u odnosu na one koji nisu jeli voće;
  • Unos voća među dijabetičarima je smanjio i njihove šanse da razviju komplikacije – srčane bolesti, bolest bubrega i probleme sa očima, za 13-28%.
Foto: Shutterstock

I poznata velika EPIC studija, urađena u Evropi, koja je tokom 12 godina pratila preko 500.000 ljudi, takođe je došla do nekih prilično šokantnih nalaza:

  • Zamenom samo 5% zasićenih masti u ishrani sa voćem, smanjio se rizik od dijabetesa za čak 30%;
  • Zamena 5% proteina sa voćem, smanjila je rizik od dijabetesa za 28%;
  • Ishrana bogata voćem i povrćem smanjuje rizik od dijabetesa.

Istraživači su zaključili da voćni šećeri (glukoza i fruktoza) zapravo smanjuju rizik od dijabetesa tip 2, a naročito ako se voćem zamene zasićene masti i životinjske namirnice bogate proteinima.

Zašto vam skače šećer nakon što pojedete voće?

Stručnjaci naglašavaju da nije problem u voću, već vam to telo signalizira da je rezistentno na insulin. I rešenje nije da izbegavate voće, ili druge ugljene hidrate. Zamislite situaciju da vam je zapušen odvod od sudopere i da vam se voda koja teče iz česme preliva. A sada zamislite da dođe majstor i da vam kaže da je rešenje za problem prelivanja vode - da nikada ne otvarate slavinu?! Slično se dešava kada neko ko ima insulinsku rezistenciju dobije savet da izbegava namirnice sa ugljenim hidratima. Na taj način će privremeno povratiti kontrolu nad skokovima šećera u krvi, ali će problem insulinske rezistencije ostati nerešen.

A za pravo i trajno rešenje insulinske rezistencije, poboljšanja stanja kod dijabetesa, pa čak i njegovo povlačenje, vrlo efikasnom se pokazala biljna ishrana sa celovitim (nerafinisanim) namirnicama i sa niskim sadržajem masti. Upravo sa unosom dosta povrća, voća, celih žitarica, mahunarki (i oprezno orašastih plodova i semenki), rešićemo pozadinski problem ćelija koje su neosetljive na insulin. Oprez sa masnoćama je potreban, jer je za najbolje efekte pronađeno da je potrebno ograničiti unos masnoća na ne više od 15 % dnevnih kalorija.

Ako želite da trajno rešite problem insulinske rezistencije, da sprečite razvoj dijabetesa tip 2 ili da probate da preokrenete tok postojećeg oboljenja, vrlo dobar izvor informacija, recepata i online seminara je www.masteringdiabetes.org. Iza ovog sajta stoje dva vrlo simpatična i entuzijastična lika, koji vam mogu pomoći da bolje razumete svoje probleme sa kontrolom šećera u krvi i dati delotvorna praktična rešenja i korake koje treba da preduzmete. Usput će vam dati i obilje jednostavnih recepata za biljnu ishranu prilagođenu tome da svoje ćelije učinite maksimalno osetljivim na insulin.

I možete biti bez brige, jer osnivači ove organizacije veliki deo života žive sa dijabetesom tip 1, pa vrlo dobro znaju o čemu govore. Štaviše, jedan od njih je (Sajrus), kako bi zaista razumeo šta se dešava u njegovom organizmu vezano za šećer u krvi, završio i fakultet za biohemijske nauke i na tome doktorirao. Na njihovom zanimljivom Instagram profilu @masteringdiabetes možete videti između ostalog i nešto što mnogima koji pate od dijabetesa može izgledati potpuno neverovatno - kako izgleda kada Robi (momak sa dijabetesom tip 1) samo u jednom obroku pojede čak 150 g ugljenih hidrata u vidu svežeg voća i povrća. Sve je moguće, ako znate kako i imate prave informacije.